Na ovom sajtu je knjiga "Čudo stvaranja kod biljaka" od Harun Jahi - ja
gde na stranama od 55-63 se nalazi tekst o rasprostiranju semena biljaka sa dosta interesantnih zanimljivosti. Pročitaj više
poslala Ljiljana Fodor
gde na stranama od 55-63 se nalazi tekst o rasprostiranju semena biljaka sa dosta interesantnih zanimljivosti. Pročitaj više
poslala Ljiljana Fodor
Prašnici su delovi cveta u kojima se obrazuje polenov prah (polenova zrna). To su mikrosporofili na kojima se formiraju mikrosporangije (polenove kesice) u kojima se mejozom obrazuju mikrospore. Od mikrospore se obrazuje....opširnije
Oprašivanje predstavlja prenošenje polena sa jednog na drugi cvet. Polen, u obliku veoma sitnog praha, sadrži muške polne ćelije cveta i proizvode ga prašnici, koji se nalaze na vrhovima prašničnih drški i sa kojima prašnici čine muške polne organe cveta. Ženski delovi cveta sastoje se od tučka, drške i plodnika u kojem se nalazi ženska polna ćelija cveta. Svi ovi reproduktivni ....opširnije
ДА ЛИ ЗНАШ ШТА ЈЕ ОПРАШИВАЊЕ????
Помоћу цвета биљка се размножава, ствара нове биљке сличне себи. Ботаничари дефинишу цвет као групу делова биљке чија је функција стварање...опширније
послао Милан Кужет 5-3
Помоћу цвета биљка се размножава, ствара нове биљке сличне себи. Ботаничари дефинишу цвет као групу делова биљке чија је функција стварање...опширније
послао Милан Кужет 5-3
Семе је репродуктивни биљни орган присутан само код голосеменица и скривеносеменица којим биљкa....oпширније
послао Алекса Михаљчић 5-3
послао Алекса Михаљчић 5-3
слику послала Николина Милић 5-3
MALE zelene :) pogledaj o čemu se radi
http://www.youtube.com/watch?v=fI7nEWUjk3A
http://www.youtube.com/watch?v=sYupCQT46cI
Naši učenici su bili vredni preko vikenda pa su mi poslali sledeće:
1.Danijela Savić
Životni vek kitova je oko 20 godina. Beli medvedi žive od 20 do 25 godina. Kitovi ubice, orke žive do 25 godina.
2.Srdjan Garić
Leopardi pripadaju sisarima,porodici macaka.Oni mogu da zive 14 godina,a u zatocenistvu i do 20 godina.
Rep im je dugacak cak od 70 do 95 cm!Zive u Africi juzno od Sahare i juznoj Aziji,severoj Africi,Arabijskom poluostrvu i Dalekom Istoku.
Ocelot je sisar iz porodice macaka.Rasprostranjen je od Arizone do severne Argentine.
Krzno sa istaknutim pegama i prugama obezbedjuje mu izvanrednu kamuflazu,u gustoj vegetaciji njegovog stanista.
Zbog svog prelepog krzna ocelot je bio jedna od najtrazenijih vrsta u medjunarodnoj trgovini krznom,sve dok nije dobio status zakonom zasticene vrste.
Delfini su morski sisari rasprostranjeni sirom svih okeana.Oni mogu biti teski od 40 kg do 4,5 tone.Zivotni vek im je od 50 do 100 godina.Njuska mu je u obliku kljuna.Imaju jednu nozdrvu-izduvni
otvor za vazduh u obliku polumeseca na vrhu glave.Mogu da izvedu veoma slozene zadatke i dobro oponasaju.Delfini imaju veliki mozak,srazmeran velicine njihovog tela.Odrasli kjunati delfini koji su teski 130-200 kg mogu imati mozak od oko 1600 g.Oni takodje imaju jace izbrazdano mozdanu koru,koja je slicna onoj kod primata.Ove osobine se smatraju pokazateljima visoke inteligencije.
3.Nataša Krstić
Nesto o tome kojiko koje zivotinje zive:
1. http://www.mojaoaza.com/kategorije/zabavnik/deset-naj-naj/deset-najdugovenijih-ivotinja
2.http://www.zivotinjsko-carstvo.com/koliko_zive_zivotinje.php
3.http://www.dnevno.rs/ekalendar/misterija/88898-sest-zivotinja-koje-zive-vekovima.html
4. Tedora Ilin
Kada govorimo o životnom veku životinja, neretko nailazimo na preuveličane ili proizvoljne brojke.
Postoji nekoliko načina da se utvrdi starost životinje, u zavisnosti od vrste kojoj pripada. Biolozi
određuju starost ribe prema prstenovima koji su vidljivi na krljušti, kičmenom stubu i kostima peraja,
ili prema veličini ušne kosti (otolita). Tokom normalnog rasta, prstenovi na krljušti su normalno
razdvojeni, dok preko zime, u vreme mirovanja, kada praktično nema rasta, prstenovi stoje sasvim
blizu jedan drugom.
Kod sisara se za određivanje starosti najčešće posmatraju zubi, njihov broj i stepen istrošenosti. Kod
jelena se prvih osam-devet godina precizno može odrediti starost prema istrošenosti zuba, a nakon
toga oni postaju toliko zaobljeni da ne samo da su neupotrebljivi za određivanje starosti, nego jelen
više nije u stanju da se normalno hrani. Stoga retko koji jelen u prirodi živi duže od 10 godina.
Kitovi imaju, od materije slične vosku, neku vrstu "čepa" unutar uha. Ovaj čep raste tokom godina
a naučnici pretpostavljaju da naizmenični svetli i tamni slojevi predstavljaju godine života. Tako se
ranije smatralo da kitovi žive i preko 150 godina, dok prema najnovijim informacijama, izgleda da
je u pitanju bilo drastično preuveličavanje. Ipak, 2006. godine je u lešu kita nasukanog na Aljasci
pronađen deo harpuna za koji se procenjuje da datira sa kraja XIX veka što bi značilo da je kit imao
oko 120 godina.
Dugovečnost ptica u prirodi se precizno može procenjivati samo prstenovanjem mladih ptica i
njihovim kasnijim posmatranjem i beleženjem podataka.
Pouzdane informacije o dugovečnosti životinja najčešće potiču od posmatranja jedinki u zatočeništvu
koje se nisu suočavale sa prirodnim opasnostima, već su relativno izolovano (obično u zoo vrtovima)
imale priliku da dostignu svoj biološki maksimum.
U ekstremnim primerima, radi se i o višestruko dužem životnom veku. Tako npr. miš koji u prirodi živi
samo nekoliko meseci, u kontrolisanim uslovima može živeti i nekoliko godina.
Jelena Grahovac
Životinje broj godina
Sisari
slepi miš (Eptesicus fuscus) 2
grizli (Ursus horribilis) 31
mačka (Felis catus) 21
šimpanza (Pan troglodytes) 37
pas (Canis familiaris) 34
indijski slon (Elephas maximus) 57
koza (Capra hircus) 18
hrčak (Mesocricetus auratus) 1.8
konj (Equus caballus) 62
lav (Panthera leo) 29
miš (Mus musculus) 3
bik (Bos taurus) 30
siva veverica (Sciurus carolinensis) 15
divlja svinja (Sus scrofa) 27
Ptice
plava šojka (Cyanocitta cristata) 4
kanarinac (Serinus canaria) 24
makao (Ara macao) 64
slavuj (Luscinia luscinia) 3.8
golub (Columba livia domestica) 35
veliak senica (Parus major) 9
Reptili
aligator (Alligator mississipiensis) 56
zmija podvezica (Thamnophis sirtalis) 6
kornjača (Terrapene carolina) 123
džinovska kornjača (Testudo elephantopus) 177
vodena kornjača (Pseudemys scripta) 7
Vodozemci
Evropski crni salamander (Salamandra atra) 3
tačkasti salamander (Ambystoma maculatum) 25
žaba (Rana species) 5–15
Ribe
jegulja (Anguilla rostrata) 6
zlatna ribica (Carassius auratus) 25
jesetra (Acipenser transmontanus) 50
Insekti
mrav (Lasius species) 15
krasnik (Buprestis splendens) 30
vinska mušica (Drosophila melanogaster) 0.1
Arahnide
ptičji pauk (Avicularis avicularis) 15
krpelj (Dermacentor andersoni) 3–4
Rakovi
rečni rak (Astacus fluviatilis) 30
vodena buva (Daphnia magna) 0.2
Mekušci
školjke 1–10
puževi 1–30
Člankoviti crvi
glista (Lumbricus terrestris) 10
pijavica (Hirudo medicinalis) 27
Milorad Samardzic
Zivotni vek zeca je do 12.godina a u divljini od4. god. i manje.
Lisice mogu da dozive 15.godina mada je prosek 12.godina.
Vuk u divljini zivi od 8. do 9. godina.
Mrki medved u divljini zivi oko 35.godina.
Bor dozivi do 250. godina.
Ognjen Djogovic
Deset najdugovečnijih životinja
1. Ugor je morska riba iz reda jegulja. Pripada porodici zmijolikih riba, dugačkog tela. Boja mu varira u nekoliko nijansi, od svetlosive do skroz crne, sa belim tačkice na bočnim stranama tela. Može narasti i do 3 m dužine i težine od oko 100 kg. Godinama predstavlja značajan izvor hrane, tako da se predpostavlja da će uskoro nestati iz prirodnih staništa.
U zarobljeništvu, ugor može dostići veliku starost. Postoje podaci o jednom primerku ugora, koji je rođen davne 1859. godine u Švedskoj, a 2008. godine eksperti iz Švedskog nacionalnog odbora za ribarstvo potvrdili su da je primerak još uvek živ.
2. Kit ajkula
Veruje se da je ova vrsta ajkule nastala pre oko 60 miliona godina. Danas se kit ajkule mogu naći u tropskim okeanima i u otvorenim morima. Polnu zrelost dostižu sa napunjenih 30 godina, a veruje se da žive oko 100 godina.
3. Džinovske kornjače spadaju u najdugovečnije životinjske vrste u svetu životinja, sa prosečnim životnim vekom od 100 ili više godina. Sada već svima poznata džinovska kornjača Harijet, iz zoo-vrta u Australiji, uginula je 2006. godine u svojoj 176 godini.
4. Slonovi
Prosečni životni vek slonova je između 50 i 70 godina. Međutim, najstariji zabeleženi slon, živeo je punih 82. godine.
5. Morske sase su solitarni, sesilni žarnjaci, koji za razliku od korala, nemaju skelet. Mogu doživeti 80 i više godina.
6. Kit ubica je najveći predstavnik porodice delfina. Ženke dožive 50 godina, dok u nekim slučajevima mogu doživeti starost od 80 pa čak i do 90 godina. Mužjaci žive kraće, oko 45 godina. Rekorder je kit ubica poznat po imenu „Stari Tom“, koji je živeo najmanje 89 godina. Životni vek ovih kitova u zarobljeništvu je znatno kraći, obično ne žive duže od 25 godina.
7. Krokodil
Prosečni životni vek krokodila je oko 70. godina, mada je jedan mužjak slatkovodnog krokodila u Australijskom zoo-vrtu bio star 130 godina. Pošto krokodili rastu tokom čitavog svog života, procenjuje se da je najduži krokodil, ujedno i najstariji.
8. Suri orao je vrsta orla sa rasponom krila preko 2 m. Živi u Severnoj Americi, Evropi i Aziji i ugrožena je vrsta. Živi 30 i više godina.
9. Grendlandski kit
Godinama se smatralo da je životni vek grendlandskog kita između 60 i 70 godina. Međutim, najnovija istraživanja dokazuju da ovaj džinovski kit može živeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primerak, bio je mužjak, koji je uginuo u svojoj 211. godini.
10. Andski kondor je najteža ptica grabljivica na svetu, sa rasponom krila od 3 m. Živi u najvišim delovima Anda, a hrani se leševima životinja. Životni vek mu je 50 i više godina.
Nemanja Bojanic
Dali ste znali da slonovi mogu ziveti do 70 godina, a dzinovske kornjace i preko 200 godina, neke americke zive i duze od sto godina . Neki primerci su dokazano doziveli starost od 180 godina.Zivotni vek zirafa je izmedju 20 do 25 godina u divljini,a 28 godina u zatocenistu
Strahinja Ilin
Equisetophyta
Раздео раставића, Equisetophyta, обухвата вишегодишње биљке чланковитог стабла,
без семена, а самим тим и без цвета. Листови су им пршљенасто распоређени између
Раздео обухвата три класе: Hyeniopsida, Sphenophyllopsida и Equisetopsida. Прве две класе
су биле веома богате врстама, међу којима је било високог дрвећа и до 15 метара. Врсте
ових класа су градиле читаве шуме у карбону, али су до данашњих дана изумрле. Савремени
представници припадају трећој класи која броји једну фамилију са једним родом и око
тридесетак врста вишегодишњих и зељастих биљака.
Папрати или папратњаче (раздео Polypodiophyta) припадају једној од најстаријих
група виших биљака са јасно израженом сменом бесполне (спорофит) и полне
(гаметофит) фазе као и јако крупним листовима (макрофилија) и одсуством секундарне
грађе и семена. Спорофит фаза је изразито доминантна и сложеније грађе у односу на
гаметофит генерацију. У карбону (периоду, пре око 300 милиона година) оне су заједно
са дрвенастим раставићима и другим биљкама са спорама градиле велике влажне
шуме, чији фосилни остаци сада представљају наслаге каменог угља. Фосилни остаци
папратњача се налазе и у стенама које су старе неколико стотина милиона година.
Већина папрати расте на тлу, на влажним, сеновитим местима, мада постоји мали
број врста које се развијају на лишћу и стабљикама других биљака. Углавном су
копнене биљке, али има и папратњача које живе у води. Има их у скоро свим влажним
крајевима наше земље. Данас су папратњаче зељасте биљке којих има око 12.000 врста,
изузев неколико врста које су дрвенасте као што су тзв. папрати дрвеће заступљене
само у тропским крајевима.
Папратњаче (спорофит генерација) су биљке које могу бити високе и до 25 m, а њихово
дрвенасто стабло може имати пречник и до 50 cm. Прави корен, који се развија из
коренка клице, брзо престаје са растом, па његову улогу преузимају адвентивни
коренови који се развијају на подземном стаблу. Стабло код папратњача може имати
различит облик и анатомску грађу и најчешће је код зељастих папрати увучено у
земљу. Ти ризоми могу бити кратки, дугачки или задебљали као кртоле. Маса листова
димензије папрати, знатно су веће од масе и димензије стабла. Листови могу бити
перасто урезани, перасто дељени или цели, а основно је да су јако крупни. На њиховом
наличју налазе се спорангије, обично близу главног нерва. Спорангије су у групама-
сорусима. Кад сазри, спорангија пуца и из ње испадају споре. Споре папратњача су
хаплоидне, као и гаметофит који се развија из њих.
Nadam se da cete uživati u tekstu :)
1.Danijela Savić
Životni vek kitova je oko 20 godina. Beli medvedi žive od 20 do 25 godina. Kitovi ubice, orke žive do 25 godina.
2.Srdjan Garić
Leopardi pripadaju sisarima,porodici macaka.Oni mogu da zive 14 godina,a u zatocenistvu i do 20 godina.
Rep im je dugacak cak od 70 do 95 cm!Zive u Africi juzno od Sahare i juznoj Aziji,severoj Africi,Arabijskom poluostrvu i Dalekom Istoku.
Ocelot je sisar iz porodice macaka.Rasprostranjen je od Arizone do severne Argentine.
Krzno sa istaknutim pegama i prugama obezbedjuje mu izvanrednu kamuflazu,u gustoj vegetaciji njegovog stanista.
Zbog svog prelepog krzna ocelot je bio jedna od najtrazenijih vrsta u medjunarodnoj trgovini krznom,sve dok nije dobio status zakonom zasticene vrste.
Delfini su morski sisari rasprostranjeni sirom svih okeana.Oni mogu biti teski od 40 kg do 4,5 tone.Zivotni vek im je od 50 do 100 godina.Njuska mu je u obliku kljuna.Imaju jednu nozdrvu-izduvni
otvor za vazduh u obliku polumeseca na vrhu glave.Mogu da izvedu veoma slozene zadatke i dobro oponasaju.Delfini imaju veliki mozak,srazmeran velicine njihovog tela.Odrasli kjunati delfini koji su teski 130-200 kg mogu imati mozak od oko 1600 g.Oni takodje imaju jace izbrazdano mozdanu koru,koja je slicna onoj kod primata.Ove osobine se smatraju pokazateljima visoke inteligencije.
3.Nataša Krstić
Nesto o tome kojiko koje zivotinje zive:
1. http://www.mojaoaza.com/kategorije/zabavnik/deset-naj-naj/deset-najdugovenijih-ivotinja
2.http://www.zivotinjsko-carstvo.com/koliko_zive_zivotinje.php
3.http://www.dnevno.rs/ekalendar/misterija/88898-sest-zivotinja-koje-zive-vekovima.html
4. Tedora Ilin
Kada govorimo o životnom veku životinja, neretko nailazimo na preuveličane ili proizvoljne brojke.
Postoji nekoliko načina da se utvrdi starost životinje, u zavisnosti od vrste kojoj pripada. Biolozi
određuju starost ribe prema prstenovima koji su vidljivi na krljušti, kičmenom stubu i kostima peraja,
ili prema veličini ušne kosti (otolita). Tokom normalnog rasta, prstenovi na krljušti su normalno
razdvojeni, dok preko zime, u vreme mirovanja, kada praktično nema rasta, prstenovi stoje sasvim
blizu jedan drugom.
Kod sisara se za određivanje starosti najčešće posmatraju zubi, njihov broj i stepen istrošenosti. Kod
jelena se prvih osam-devet godina precizno može odrediti starost prema istrošenosti zuba, a nakon
toga oni postaju toliko zaobljeni da ne samo da su neupotrebljivi za određivanje starosti, nego jelen
više nije u stanju da se normalno hrani. Stoga retko koji jelen u prirodi živi duže od 10 godina.
Kitovi imaju, od materije slične vosku, neku vrstu "čepa" unutar uha. Ovaj čep raste tokom godina
a naučnici pretpostavljaju da naizmenični svetli i tamni slojevi predstavljaju godine života. Tako se
ranije smatralo da kitovi žive i preko 150 godina, dok prema najnovijim informacijama, izgleda da
je u pitanju bilo drastično preuveličavanje. Ipak, 2006. godine je u lešu kita nasukanog na Aljasci
pronađen deo harpuna za koji se procenjuje da datira sa kraja XIX veka što bi značilo da je kit imao
oko 120 godina.
Dugovečnost ptica u prirodi se precizno može procenjivati samo prstenovanjem mladih ptica i
njihovim kasnijim posmatranjem i beleženjem podataka.
Pouzdane informacije o dugovečnosti životinja najčešće potiču od posmatranja jedinki u zatočeništvu
koje se nisu suočavale sa prirodnim opasnostima, već su relativno izolovano (obično u zoo vrtovima)
imale priliku da dostignu svoj biološki maksimum.
U ekstremnim primerima, radi se i o višestruko dužem životnom veku. Tako npr. miš koji u prirodi živi
samo nekoliko meseci, u kontrolisanim uslovima može živeti i nekoliko godina.
Jelena Grahovac
Životinje broj godina
Sisari
slepi miš (Eptesicus fuscus) 2
grizli (Ursus horribilis) 31
mačka (Felis catus) 21
šimpanza (Pan troglodytes) 37
pas (Canis familiaris) 34
indijski slon (Elephas maximus) 57
koza (Capra hircus) 18
hrčak (Mesocricetus auratus) 1.8
konj (Equus caballus) 62
lav (Panthera leo) 29
miš (Mus musculus) 3
bik (Bos taurus) 30
siva veverica (Sciurus carolinensis) 15
divlja svinja (Sus scrofa) 27
Ptice
plava šojka (Cyanocitta cristata) 4
kanarinac (Serinus canaria) 24
makao (Ara macao) 64
slavuj (Luscinia luscinia) 3.8
golub (Columba livia domestica) 35
veliak senica (Parus major) 9
Reptili
aligator (Alligator mississipiensis) 56
zmija podvezica (Thamnophis sirtalis) 6
kornjača (Terrapene carolina) 123
džinovska kornjača (Testudo elephantopus) 177
vodena kornjača (Pseudemys scripta) 7
Vodozemci
Evropski crni salamander (Salamandra atra) 3
tačkasti salamander (Ambystoma maculatum) 25
žaba (Rana species) 5–15
Ribe
jegulja (Anguilla rostrata) 6
zlatna ribica (Carassius auratus) 25
jesetra (Acipenser transmontanus) 50
Insekti
mrav (Lasius species) 15
krasnik (Buprestis splendens) 30
vinska mušica (Drosophila melanogaster) 0.1
Arahnide
ptičji pauk (Avicularis avicularis) 15
krpelj (Dermacentor andersoni) 3–4
Rakovi
rečni rak (Astacus fluviatilis) 30
vodena buva (Daphnia magna) 0.2
Mekušci
školjke 1–10
puževi 1–30
Člankoviti crvi
glista (Lumbricus terrestris) 10
pijavica (Hirudo medicinalis) 27
Milorad Samardzic
Zivotni vek zeca je do 12.godina a u divljini od4. god. i manje.
Lisice mogu da dozive 15.godina mada je prosek 12.godina.
Vuk u divljini zivi od 8. do 9. godina.
Mrki medved u divljini zivi oko 35.godina.
Bor dozivi do 250. godina.
Ognjen Djogovic
Deset najdugovečnijih životinja
1. Ugor je morska riba iz reda jegulja. Pripada porodici zmijolikih riba, dugačkog tela. Boja mu varira u nekoliko nijansi, od svetlosive do skroz crne, sa belim tačkice na bočnim stranama tela. Može narasti i do 3 m dužine i težine od oko 100 kg. Godinama predstavlja značajan izvor hrane, tako da se predpostavlja da će uskoro nestati iz prirodnih staništa.
U zarobljeništvu, ugor može dostići veliku starost. Postoje podaci o jednom primerku ugora, koji je rođen davne 1859. godine u Švedskoj, a 2008. godine eksperti iz Švedskog nacionalnog odbora za ribarstvo potvrdili su da je primerak još uvek živ.
2. Kit ajkula
Veruje se da je ova vrsta ajkule nastala pre oko 60 miliona godina. Danas se kit ajkule mogu naći u tropskim okeanima i u otvorenim morima. Polnu zrelost dostižu sa napunjenih 30 godina, a veruje se da žive oko 100 godina.
3. Džinovske kornjače spadaju u najdugovečnije životinjske vrste u svetu životinja, sa prosečnim životnim vekom od 100 ili više godina. Sada već svima poznata džinovska kornjača Harijet, iz zoo-vrta u Australiji, uginula je 2006. godine u svojoj 176 godini.
4. Slonovi
Prosečni životni vek slonova je između 50 i 70 godina. Međutim, najstariji zabeleženi slon, živeo je punih 82. godine.
5. Morske sase su solitarni, sesilni žarnjaci, koji za razliku od korala, nemaju skelet. Mogu doživeti 80 i više godina.
6. Kit ubica je najveći predstavnik porodice delfina. Ženke dožive 50 godina, dok u nekim slučajevima mogu doživeti starost od 80 pa čak i do 90 godina. Mužjaci žive kraće, oko 45 godina. Rekorder je kit ubica poznat po imenu „Stari Tom“, koji je živeo najmanje 89 godina. Životni vek ovih kitova u zarobljeništvu je znatno kraći, obično ne žive duže od 25 godina.
7. Krokodil
Prosečni životni vek krokodila je oko 70. godina, mada je jedan mužjak slatkovodnog krokodila u Australijskom zoo-vrtu bio star 130 godina. Pošto krokodili rastu tokom čitavog svog života, procenjuje se da je najduži krokodil, ujedno i najstariji.
8. Suri orao je vrsta orla sa rasponom krila preko 2 m. Živi u Severnoj Americi, Evropi i Aziji i ugrožena je vrsta. Živi 30 i više godina.
9. Grendlandski kit
Godinama se smatralo da je životni vek grendlandskog kita između 60 i 70 godina. Međutim, najnovija istraživanja dokazuju da ovaj džinovski kit može živeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primerak, bio je mužjak, koji je uginuo u svojoj 211. godini.
10. Andski kondor je najteža ptica grabljivica na svetu, sa rasponom krila od 3 m. Živi u najvišim delovima Anda, a hrani se leševima životinja. Životni vek mu je 50 i više godina.
Nemanja Bojanic
Dali ste znali da slonovi mogu ziveti do 70 godina, a dzinovske kornjace i preko 200 godina, neke americke zive i duze od sto godina . Neki primerci su dokazano doziveli starost od 180 godina.Zivotni vek zirafa je izmedju 20 do 25 godina u divljini,a 28 godina u zatocenistu
Strahinja Ilin
Equisetophyta
Раздео раставића, Equisetophyta, обухвата вишегодишње биљке чланковитог стабла,
без семена, а самим тим и без цвета. Листови су им пршљенасто распоређени између
Раздео обухвата три класе: Hyeniopsida, Sphenophyllopsida и Equisetopsida. Прве две класе
су биле веома богате врстама, међу којима је било високог дрвећа и до 15 метара. Врсте
ових класа су градиле читаве шуме у карбону, али су до данашњих дана изумрле. Савремени
представници припадају трећој класи која броји једну фамилију са једним родом и око
тридесетак врста вишегодишњих и зељастих биљака.
Папрати или папратњаче (раздео Polypodiophyta) припадају једној од најстаријих
група виших биљака са јасно израженом сменом бесполне (спорофит) и полне
(гаметофит) фазе као и јако крупним листовима (макрофилија) и одсуством секундарне
грађе и семена. Спорофит фаза је изразито доминантна и сложеније грађе у односу на
гаметофит генерацију. У карбону (периоду, пре око 300 милиона година) оне су заједно
са дрвенастим раставићима и другим биљкама са спорама градиле велике влажне
шуме, чији фосилни остаци сада представљају наслаге каменог угља. Фосилни остаци
папратњача се налазе и у стенама које су старе неколико стотина милиона година.
Већина папрати расте на тлу, на влажним, сеновитим местима, мада постоји мали
број врста које се развијају на лишћу и стабљикама других биљака. Углавном су
копнене биљке, али има и папратњача које живе у води. Има их у скоро свим влажним
крајевима наше земље. Данас су папратњаче зељасте биљке којих има око 12.000 врста,
изузев неколико врста које су дрвенасте као што су тзв. папрати дрвеће заступљене
само у тропским крајевима.
Папратњаче (спорофит генерација) су биљке које могу бити високе и до 25 m, а њихово
дрвенасто стабло може имати пречник и до 50 cm. Прави корен, који се развија из
коренка клице, брзо престаје са растом, па његову улогу преузимају адвентивни
коренови који се развијају на подземном стаблу. Стабло код папратњача може имати
различит облик и анатомску грађу и најчешће је код зељастих папрати увучено у
земљу. Ти ризоми могу бити кратки, дугачки или задебљали као кртоле. Маса листова
димензије папрати, знатно су веће од масе и димензије стабла. Листови могу бити
перасто урезани, перасто дељени или цели, а основно је да су јако крупни. На њиховом
наличју налазе се спорангије, обично близу главног нерва. Спорангије су у групама-
сорусима. Кад сазри, спорангија пуца и из ње испадају споре. Споре папратњача су
хаплоидне, као и гаметофит који се развија из њих.
Nadam se da cete uživati u tekstu :)